Što je sklerozacija vena?
Sklerozacija je metoda kojom se u proširene vene ili kapilare ubrizgava posebna otopina (sklerozant) koja oštećuje unutarnju stijenku vene i dovodi do njezinog zatvaranja. Zatvorena vena se postupno resorbira, a krv se preusmjerava u zdrave vene.
Kako se izvodi zahvat?
Postupak se izvodi ambulantno. Tankom iglom uvenu se ubrizgava sklerozantna otopina ili pjena, koja uzrokuje kolaps stijenke krvne žile i njezino zatvaranje. Ne zahtijeva klasične rezove ni opću anesteziju.
Nakon zahvata preporučuje se nošenje elastičnih čarapa i svakodnevno hodanje. Povratak uobičajenim aktivnostima moguć je odmah, uz poštivanje uputa liječnika.
- Trajanje zahvata: otprilike 20–40 minuta
- Bez opće anestezije
- Ambulantni postupak (bez boravka u bolnici)
- Povratak svakodnevnim aktivnostima isti dan
Tko su kandidati za sklerozaciju?
- Osobe s manjim proširenim venama ili kapilarama (teleangiektazije, retikularne vene)
- Pacijenti koji žele estetsko poboljšanje izgleda nogu
- Osobe s blagim simptomima poput težine ili umora u nogama
- Kod većih varikoziteta češće se razmatraju druge metode (npr. EVLA, kirurški zahvat)
Priprema za zahvat
- Najčešće nije potrebna posebna priprema.
- Preporučuje se doći u udobnoj odjeći i bez kreme ili ulja na nogama na dan zahvata.
- Potrebno je ponijeti elastične (kompresivne) čarape koje se nose nakon zahvata prema uputi liječnika.
Rizici i moguće komplikacije
Sklerozacija je siguran i dobro podnošljiv postupak, ali kao i svaki medicinski zahvat može imati nuspojave i komplikacije.
- Najčešće se javljaju blago peckanje, otok, crvenilo ili modrica na mjestu uboda, koji prolaze kroz nekoliko dana.
- Moguća je prolazna pigmentacija kože duž tretirane vene ili zadebljanje koje se postupno povlači.
- Rjeđe može nastati upala površinske vene (tromboflebitis) ili alergijska reakcija na sklerozant.
- Ozbiljne komplikacije su vrlo rijetke, a rizik se smanjuje pravilnim odabirom pacijenata i pridržavanjem uputa nakon zahvata.